Predstavljanje stvaralačkog rada Rusmira Agačevića u formi kataloškog prikaza njegovih djela, zanimljivo je izdanje edicije Addendum, jedne od dobro osmišljenih, tematski i sadržajno sistematiziranih biblioteka izdavačke kuće “Dram radosti”. Posljednjih godina ova izdavačka kuća objavila je više naslova ovoga autora što je značano utjecalo na njegovu recentnu stvaralačku aktivnost. Bez ove dragocjene potpore ta djela vjerovatno još ne bi ugledala svjetlo dana.
Pored činjenice da je u Katalogu objavljenom u povodu 50 godina umjetničkog rada objedinjeno na jednom mjestu sve, ili gotovo sve što je Agačević napravio u svome plodnom stvaralackom radu, podaci posredno dokumentuju i o postojanju bogatog pozorišnog života, kao dominantnog segmenta nekadašnje travničke kulturne scene, čiji je jedan od ključnih aktera bio upravo Rusmir Agačević.
Sam naziv Kataloga “Snovopisanje slova” pogled je u stvaralački prosede autora koji na samom početku, u Autobiografskim crticama, ukazuje na duhovno naslijeđe iz koga izranja njegovo nadahnuće. To nepresušno stvaralačko jezgro snažnim intenzitetom pulsira u njegovom biću svih ovih 50 godina, prateći ga na životnoj kružnoj putanji od Travnika, preko Hercegovine, do Lekenika (Hrvatska) i ponovo Travnika, gdje sa neugaslim
mladenačkim žarom nastavlja stvarati neke nove Snovopisanije za veliku i malu publiku i čitaoce.
Prostor na kome je ponikao, ta mikro sredina mahale, naslijeđe, adeti i etika travničke čaršije, životna škola jednog osebujnog, slojevitog i raznolikog životnog miljea, nadahnuće je koje Agačević nosi duboko usađeno u svojoj nutrini od čega prede i tka svoje umjetničke literarne i scenske tvorevine.
Osmišljenim pristupom glavni urednik uspijeva to mnoštvo raznorodnih sadržaja rasporediti u nekoliko cjelina: Bibliografija- Filmografija – Teatrologija.
U taj šaroliki konglomerat djela dodala bih još šaljive iskaze o stanovnicima jedne travničke mahale opjevane u godišnjacima “Šumečki jorgovan” i iskoristila priliku spomenuti pozorišni karavan pod nazivom “Planinska pozorišna staza” sa glumcima na zaprežnim kolima, koja je započela početkom 80. tih godina prošlog stoljeća i trajala skoro deset godina, predstavljajući tada, a i danas bi, avangardni iskorak u demokratizaciji kulture i približavanju teatarske umjetnosti ruralnim sredinama u kojima nije bilo prilike sretati se sa tom vrstom umjetnosti. Jedan od rodonačelnika tog kulturnog pohoda bio je Rusmir Agačević.
Likovna oprema Kataloga koju potpisuje akademski umjetnik Dejan Pranjković dodatna je vrijednost ovoga dobro osmišljenog, sveobuhvatnog prikaza stvaralačkog djela Rusmira Agačevića te ga sa velikim zadovoljstvom preporučujem za objavljivanje.
Fatima Maslić
