Zavičajni muzej Travnik je 1. juna 2018. godine organizirao već tradicionalno prigodno predavanje povodom obilježavanja prvog spomena grada Travnika u pisanim izvorima, koje se nalazi u izvještaju trogirskog kneza o napredovanju ofanzive osmanskog sultana Mehmeda II iz 3. juna 1463. godine.
Ovom prilikom, naslov predavanja bio je ”Bosanske zemlje u srednjem vijeku”, a predavači su bili petorica medievista iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine. Osnovni cilj predavanja bio je da se prisutnoj publici, koja se na ovu manifestaciju odazvala u veoma lijepom broju, te u potpunosti ispunila prostor kazamata/tophane na travničkoj tvrđavi, približi administrativno uređenje srednjovjekovne Bosanske banovine/kraljevine, sa njegovim brojnim zanimljivostima i karakteristikama.
Prisutnima se najprije obratio dr. sc. Dženan Dautović iz Zavičajnog muzeja Travnik, koji je u kratkom uvodu objasnio osnovne postulate teritorijalnog uređenja srednjovjekovne Bosne, sa podjelom države na zemlje, župe i seoske općine i vlastelinstva, te pojavom specifičnih feudalnih oblasti, sa naglaskom da je ovo predavanje početak opsežnijeg projekta izrade prve sveobuhvatne karte ovog perioda, a zatim je opisao Kraljevu zemlju, tj. ono područje pod neposrednom vlašću vladajuće dinastije Kotromanića, koje je obuhvatalo slivove rijeka Bosne i Lašve, sa određenim posjedima i u drugim zemljama. Područje zemalja Usore i Soli, prisutnima je približio dr. sc. Nedim Rabić sa Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, istaknuvši veliku starinu ovih prostora i njihov dinamičan odnos sa centralnom bosanskom teritorijom, koji je bio jako uslovljen i blizinom granica Ugarskog kraljevstva.
Poseban akcenat u ovom izlaganju stavljen je na brojna značajna utvrđenja i naselja ovog područja poput Srebrenika, Gradačca, Dobora, Doboja, Zvornika itd. Mnoštvo podataka o humskoj zemlji, teritorijalnoj srži iz koje će se razviti današnja Hercegovina i koja je u sastav Bosne ušla početkom 14. stoljeća, ponudio je dr. sc. Adis Zilić sa Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta u Mostaru. Istaknuvši da se položaj Huma u srednjem vijeku ne može porediti sa položajem Hercegovine danas, Zilić je ukazao na određene specifičnosti pravnog sistema ove zemlje, kao i brojna utvrđenja i nekropole stećaka koje su se nalazile u njoj.
O jako zanimljivom i specifičnom području nazvanom zemlja Pavlovića, koje je obuhvatalo područje između sarajevske doline i srednjeg toka rijeke Drine, govorio je Amer Maslo, student Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ova zemlja, vlastelinstvo moćne velikaške porodice Pavlovića, po kojoj je dobila i ime, imala je svoj jasno uređen administrativni sistem, sa središtem u tvrdom gradu Borču, sa mnogim nekropolama stećaka i važnim saobraćajnim komunikacijama. Na samom kraju, dr. sc. Enes Dedić, također sa Instituta za historiju, opisao je zemlju Donji Kraji, najzapadnije područje bosanske teritorije, koje je imalo mnogo župa, naseljenih gradova i sela i u kojem je po svojoj važnosti dominirao grad Jajce, središte najprije velikaške porodice Hrvatinića, a zatim i samog Bosanskog Kraljevstva.
U sklopu ove manifestacije održana je i promocija prigodne koverte koju su pod rednim brojem 119. a povodom 555. godišnjice prvog spomena Travnika objavili Društvo filatelista i kolekcionara Travnik i Zavičajni muzej Travnik.
