Zavičajni muzej Travnik
Raznovrsnost zbirki i mnoštvo eksponata čine Zavičajni muzej Travnik neizostavnim mjestom za upoznavanje prošlosti i prirodne baštine travničkog kraja.


Raznovrsnost zbirki i mnoštvo eksponata čine Zavičajni muzej Travnik neizostavnim mjestom za upoznavanje prošlosti i prirodne baštine travničkog kraja.

Nobelovac Ivo Andrić je rođen 9.10.1892. godine
u travničkoj mahali Zenjak
u kući koja je rekonstruisana 1974. godine

Tvrđava Stari grad jedan je od najljepših i najočuvanijih fortifikacijskih objekata srednjovjekovne Bosne u kojem su i drugi historijski periodi ostavili svoja specifična obilježja.
KAKO SE MAME IGRAJU ŽMURKE predstavljanje knjige poezije Aide Šečić Nezirević Učestvovali: Aida Šečić-Nezirević, Emina Đelilović-Kevrić, Enes Škrgo Rodna kuća Ive Andrića Ex Ponto – mjesto susreta 4.6.2025. foto: Slobodan Ličanin Lika
Zavičajni muzej Travnik je 36. put za redom obilježio na Starom gradu prvi spomen Travnika u historiji. Dogodilo se to prije 562 godine kada je u Trogirskom izvještaju datiranom 3. juna 1463. godine zabilježeno osmansko osvajanje Travnika. Obilježavanju ovog značajnog datuma našeg grada prije četiri godine pridružio se i Bosanski kulturni krug koji je ovaj
Moderniji i energetski efikasniji Muzej, a i dosta noviteta za sve turiste i posjetioce Zavičajni muzej Travnik, u godini kada obilježava značajan jubilej – 75 godina postojanja, započeo je obnovu svoje zgrade s ciljem unapređenja energetske efikasnosti.Trenutno se izvode radovi na zamjeni krovne konstrukcije, postavljanju izolacije, novog pokrova krova te izradi nove fasade. Projekt se
U povodu 3. juna, prvog spomena Travnika u pisanim izvorima, JU Zavičajni muzej Travnik i UG Bosanski kulturni krug i ove godine zajednički priređuju prigodnu manifestaciju kojom želimo još jednom skrenuti pažnju na značaj izučavanja srednjovjekovnog perioda naše historije, te zainteresiranu javnost upoznati s još jednim zanimljivim segmentom ovog zaboravljenog vremena. Riječ je o predavanju
U Travniku, tom mjestu gdje je rođen pisac koji je znao da je pripadnost najteži oblik usamljenosti, Đurđica dolazi kao netko tko više ne traži mjesto pod suncem nego sjenu pod riječima. Da kaže nešto o onome što čita i što piše. A to je, u današnje vrijeme, čin gotovo revolucionaran. Jer danas više nitko