Izložba tradicionalne islamske umetnosti pod nazivom “Tragom zlatnog cvijeta” stigla je u Bosnu i Hercegovinu iz Republike Turske prošle godine i nakon Sarajeva i Visokog predstavljena je i u Tavniku u Maloj galerij “Ex Ponto” u organizaciji Zavičajnog muzeja Travnik.
Izložba je plod saradnje prof. dr. Ćazima Hadžimejlića, direktora Fondacije Meyli i istanbulske umjetnice Hatidže Šeyme Jeničeri Čelik.
Naziv izložbe “Tragom zlatnog cvijeta” ukazuje na primjenu zlatnih listića u djelima tradicionalne islamske umjetnosti, konkretno u minijaturnom slikarstvu i iluminaciji (tezhip). Riječ je o vrhunskim djelima rađenim s velikom pažnjom i minucioznom izvedbom, uz korištenje različitih elemenata i motiva, poput zamršene, raskošne, vijugave linije, dekorativnih motiva rumi i hataji stila, arabeske, mreže geometrijskih motiva i td.
Umjetnost iluminacije, ukrašavanja rukom pisanih knjiga, ispisivanja i ukrašavanja levhi, zidnih dekoracija u džamijama, medresama i drugim objektima islamske arhitekture, bila je veoma živa i prisutna u osmanskoj Bosni. Po mudželitima-knjigovescima i danas se zove kvart Mudželiti na Baš čaršiji u Sarajevu, nastao još u 16. stoljeću. U to vrijeme Bosna je bila zemlja knjige, manuskripta. Posebno se Kur an prepisivao, ali i djela književnosti, pjesništva, nauke, medicine, logike, astronomije i dr. Pojedinci su za života znali prepisati Kur an deset i više puta. A svaki primjerak je bio ukrašen minijaturama.
Koliko god je toga nestalo u ratovima, u posljednjem najviše; sjetimo sa samo razaranja Viječnice, Orijentalnog instituta, u kojima je vatra progutala na hiljade rukopisnih svezaka, ipak se sačuvao impozantan broj tih djela, poput velike zbirke u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, ili kod nas u Kantonalnom arhivu Travnik koji je svoje rukopisne knjige digitalizirao i one se nalazr u svjetskoj bazi podataka. Slične primjerke posjeduje i Elči Ibrahim-pašina medresa, a vrijedni primjerci manusktipta iz Bosne se čuvaju i u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, da spomenem samo neke.
Bošnjaci su u prošlosti na polju pisanja, ukrašavanja i uvezivanja knjiga, ispisivanja levhi postigli visoki umjetnički domet. Nažalost, danas se još samo pojedini kaligrafi bave tim vidom umjetnosti. Kod nas se ta tradicija počela gasiti još u prošlom stoljeću, kao i druge nematerijane prakse i znanja za koje naša država nije iskazala razumjevanje da ih institucionalno zaštiti i oživi, za razliku od Republike Turske, gdje se tradicionalne umjetnosti i umjetničke discipline izučavaju na prestižnim univerzitetima, njeguje kroz kreativne radionice. Tamo je to razvijena, živa tradicija.
Na jednom takvom Univerizitetu Mimar Sinan, na Fakultetu likovne umjetnosti u Istanbulu, magistrirala je Hatidža Šejma Jeničeri Čelik, čija djela su na izložbi prezentirana zajedno sa radovima njenih studenata. Pored tezhipa – iluminacije, ona je magistrirala i knjigovestvo i usavršila konzervaciju i restauraciju knjiga u Etnografskom muzeju Sankt Peterburgu u Rusiji. Osnivačica je umjetnčkog ateljea i umjetničke galerije “Rihtim Sanat”.
Među rijetkim nastavljačima trdicionalne islamske umjetnosti, posebno kaligrafije kod nas, svakao je, po osebujnosti svoga djelovanja, jedan od najmarkantnijih stvaralaca u toj oblasti prof. dr. Ćazim Hadžimejlić. Može se bez pretjerivanja reči da je njegov rad na nivou jedne dobro organizirane institucije. Osnivač je kulturno-obrazovne Fondacije Meyli sa sjedištem u Kaćunima kod Busovače (BiH). Fondacija spaja nauku, umjetnost, sufijsku duhovnost i očuvanje kulturnog naslijeđa. Bavi se nizom aktivnosti: istraživanjem, zaštitom i promocijom kulturne i duhovne baštine Bosne i islamskog svijeta, organizacijom konferencija, radionica i seminara o sufizmu i duhovnoj umjetnosti, izdavačkom djelatnošću, dodjeljuje stipendije za studente i pruža podršku mladim talentima, sarađuje s univerzitetima, institutima i muzejima u BiH i inostranstvu. Zahvaljujući pomoći prof. Hadžimejlića na prestižnom Fakultetu Mehmed Fatih u Istanbulu diplomirala je tezhip i Travničanka Aiša Zolota.
U okviru Fondacije se nalazi i značajan kulturni kompleks koji uključuje: biblioteku s više od 14.000 knjiga, zbirku starih rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, muzej „Šejh Musa-ef. Hadžimejlić“, galeriju sa skoro 500 umjetničkih djela bosanskohercegovačkih autora. Fondacija je također povezana s duhovnom i kulturnom tradicijom porodice Hadžimejlić, čiji su članovi značajne ličnosti u sufijskoj i intelektualnoj historiji Bosne.
Mali izbor od tridesetak djela koliko je moglo stati u Malu galeriju “Ex Ponto” dovoljan je da se sagleda vrijednost i veličina same izložbe koja nosi simboličan naziv “Tragom zlatnog cvijeta”, što u prenesenom značenju predstavlja ljubav umjetnika prema Svevišnjem i njegovoj objavi.
Izložba je organizirana u povodu 1.500 godina od rođenja poslanika Muhameda a.s.
Poseban pečat na otvaranju izložbe dao je svojim nastupom mladi nadarenu samouki muzičar Adi Mehić, učenik drugog razreda Elči Ibrahim –pašine medrese, koji je izvodio duhovne kompozicije na orijentalnim instrumentima naju i kanunu,
