U ciklusu predavanja iz kulturne istorije BiH „Na kafi s Esadom Bajtalom“, dr Esad Bajtal govorio je o životu jevrejske zajednice u Sarajevu u predavanju pod nazivom „Kortižo ili Velika avlija“.
Likovni stvaralac Petar Zirdum darovao je Esadu Bajtalu svoje djelo, portret Ive Andrića.
Jevreji, bježeći od Ferdinandovog terora u Španiji 1492., nailaze na otvorena vrata Osmanske Carevine. Primajući ih u svoje carstvo, sultan Bajazit prigovara kralju Ferdinandu da progonom Jevreja “nije učinio nikakvo pametno djelo, jer je svoju zemlju osiromašio, a Tursku Carevinu obogatio najvrjednijim elementom”.
Godinom dolaska Jevreja u Sarajevo smatra se 1565. Iz podataka Sidžila sarajevskog suda (prema Vladi Skariću), da se vidjeti da u mahali Sagrakči Hadži Mahmuda, već te, 1565. živi jedna jevrejska porodica.
Daljnjim i sve većim doseljavanjem Jevreja, rumelijski beglerbeg Sijavuš-paša 1581. dat će sredstva da se za njihove potrebe izgradi poveća nastamba.
Po njemu nazvana je Sijavuš-pašine daire, u narodu poznatija kao Velika avlija, ili Il Kortižo, kako su je zvali sami Sefardi.
