Zavičajna književna zbirka

Sa formiranjem biblioteke u Rodnoj kući Ive Andrića počelo se od samog osnutka Memorijalnog muzeja Ive Andrića, godine 1974. Sakupljena su gotovo sva izdanja Andrićevih djela objavljena na prostoru bivše Jugoslavije i određen broj naslova na stranim jezicima, te bogata građa i napisi o životu i književnom djelu ovoga pisca. Biblioteka se stalno dopunjava novim izdanjima Andrićevih djela.

 Kao zaseban odjeljak formirana je i Zavičajna književna zbirka u kojoj je sakupljaju književni radovi nastali na prostoru šireg zavičaja, pa su tako za prvu izložbu odabrana djela savremenika koji djeluju na području Travnika, Turbeta, Viteza i Novog Travnika. Sakupljeni radovi su različitih formi: romani, putopisi, pjesme, kratke priče, pripovijetke, eseji, književne kritike i osvrti. Posebno treba naglasiti da je dobar broj izdavača predstavljenih naslova sa ovih prostora.

 Formiranje Zbirke uslovljeno je potrebom da na jednom mjestu imamo sakupljeno sve što je u okvirima književnog stvaralaštva objavljeno u našem zavičaju, kako bi mogli, preko Andrića kao najmarkantnije pojave u historiji književnosti ovih prostora, pratiti kontinuitet književne riječi kroz povijest.

 Zaostavština je bogata, potrebno je načiniti evidenciju, sakupiti na jednom mjestu svu dostupnu građu i dopuniti je stručnom literaturom, sve to obraditi i polako stvarati Zavičajnu književnu zbirku.

Bit će potrebno vratiti se u daleku prošlost, u srednji vijek, možda i ranije i početi od epigrafskih natpisa na stećcima i nišanima, od narodnih legendi, pjesama i priča o ovome kraju, preko djela fra Nikole Lašvanina, Fejse Softe, Ilhamije Žepčaka, Mehmed Džudi Čohadžića, fra Jake Baltića, fra Marijana Šunjića, Tugomira Alaupovića, Skendera Kulenovića, Sulejmana Alečkovića, da spomenemo samo neke od njih. Uz to treba uvrstiti zapise mnogih koji su neko vrijeme boravili u ovim krajevima, kao što su putopisac Evlija Čelebija, pjesnik Bulbulija, diplomati Aleksandar Giljferding i Šomet de Fose, pisac Zuko Džumhur i dr.

 Ova prva izložba književnih radova savremenih autora predstavlja nukleus Zavičajne književne zbirke. Ona će se proširivati i oblikovati vremenom, a povod za predstavljanje njenoga sadržaja neka bude oktobar, mjesec knjige i mjesec u kome je rođen književnik, nobelovac Ivo Andrić.

 Na 110. godišnjicu rođenja Ive Andrića, s radošću možemo objaviti nastajanje Zavičajne književne zbirke koja će se razvijati u okviru Biblioteke Memorijalnog muzeja Ive Andrića.

Fatima Maslić

Travnik, 2002.

 

Zavičajna pripadnost kao temeljni kriterijum za uvrštavanje u Zavičajnu književnu zbirku doživjela je izvjesnu promjenu. Od početne zamisli o književnim stvaraocima iz Lašvanske doline i tri grada – Travnika, Novog Travnika i Viteza, ostvareni kontakti i saradnja s piscima uslovili su teritorijalno proširenje tako da se u Zbirku počinju uvoditi i autori s područja današnjeg Srednjobosanskog kantona.

Na taj način je znatno uvećan broj književnika i njihovih djela unutar Zavičajne književne zbirke koja trenutno obuhvata 74 spisatelja predstavljenjih s 183 književna djela.

Utemeljenje Zbirke ostvareno je 2002. godine, istvoremeno s priređivanjem Izložbe književnih radova savremenih autora koju je priredila Dragana Baner,  kustos Zavičajnog muzeja Travnik.

Tri su osnovna principa po kojima se jedan književnik uvrštava u Zbirku: rođenje, življenje i stvaralaštvo, te objavljivanje književnog djela na dijelu Bosne i Hercegovine koje je danas administrativno uređeno kao Srednjobosanski kanton. Zavičajna književna zbirka obogaćuje se na temelju predstavljenih principa, bez donošenja vrijednosnih sudova i književnokritičke valorizacije.

Integralni dio Zbirke predstavljaju djela pisana na orijentalnim jezicima, ljetopisi, hronike i putopisi, te različite književne forme objavljivane u periodičnim izdanjima.

Najstarije književno djelo u Zbirci datira iz 1938. godine, Zov proljeća, zbirka poezije Ante Jakšića objavljena u Travniku kod Tiskare Franjo Lipski.

Najzastupljeniji autor je Nura Bazdulj-Hubijar s 16 književnih djela.

Rad na obogaćivanju, sistematizaciji i katalogizaciji Zavičajne književne zbirke predstavlja otvoreni, dugoročni proces koji nema svoju konačnicu. Digitalizacija Zbirke predstavlja jedan od načina čuvanja i javnog prezentiranja spisateljske djelatnosti na ovom području.

Travnik, 2014.

AUTORI:

ABDAGIĆ, Bakir
AGAČEVIĆ, Rusmir
ALAUPOVIĆ, Tugomir
ALISPAHIĆ, Alen
BABIĆ-ĐULVAT, Sanja
BAVRKA, Vanja
BAZDULJ, Muharem
BAZDULJ, Salih
BAZDULJ-HUBIJAR, Nura
BORIĆ, Aras
ČILIĆ, Đurđica
ĆUK, Nermin
ĆURAK, Ivo
DESTANOVIĆ, Mirsada
ERENRAJH-OSTOJIĆ, Maksimilijan
FILIPOVIĆ, Finka
FIŠIĆ, Ozrenka
GAFIĆ, Mustafa
GANIBEGOVIĆ, Aziza
GAVRIĆ, Anto
HADŽIALIĆ,  Sabahudin
HERCEG, Aida
JAKŠIĆ, Ante
KARAJKO, Ajla
 
 
KOCAJ, Željko
KRAJIŠNIK, Tereza
KRAMAR, Ivan
KREZIĆ, Nikola Strikan
KULENOVIĆ, Skender
KULIN, Ajsse
LALEVIĆ, D. Ilija
LISICA, Ismet
LOVRIĆ, Suzana
LUČIĆ, Franjo
MALIČEVIĆ, Alisa
MALIĆBEGOVIĆ, Mirsad
MAMELEDŽIJA, Rabija
MARIĆ, Marija
MARKOVIĆ, Antonela
MARKOVIĆ-ŠAKIĆ, Lucija
MARTINOVIĆ, Marko
MIJIĆ, Pavo
MILUTINOVIĆ-ĆULAFIĆ, Dobrica
MUČIBABIĆ, Dragan
NEIMAREVIĆ, Ante
NEIMAREVIĆ, Branko
PAVLOVIĆ, Ljubomir
PAVLOVIĆ, Smiljan
POPOVIĆ, Božidar
 
PORČA, Nedžla
REBAC, Lovro
REŠIĆ, Asija
SARIĆ, Sead
SELAK, Jelica
SELMAN, Mehmed
SLIPAC, Drago
SMAJIĆ, Senada
STANIĆ, Anto
SUČIĆ, Dajana
SVOBODA, Josip
ŠARIĆ, Ivica
ŠEČIĆ, Aida
TAHIROVIĆ, Samir
TAHMIŠČIĆ, Husein
TERZIĆ, Ajla
TOPIĆ, Anka
TOTIĆ, Ivo
VIDOVIĆ, Ivan
VOLIĆ, Božena
VULIĆ, Vesna
ZELENIKA, Stjepan
ZIRDUM, Anto
ZOLOTA-AŠČIĆ, Azra
ZUHRIĆ-ŠILJAK, Jasmina
 

ANTOLOGIJE

ZBORNICI

PERIODIKA

PUTOPISI

LJETOPISI

PREVODI